Klapa Elektrodalmacija jedna je od rijetkih klapa koja već dugi niz godina uspješno radi obrade najpopularnijih stranih i domaćih pop i rock-pjesama i po tome je poznata i prepoznatljiva na ovim našim prostorima.
podržava
Klapa Elektrodalmacija je u registru udruga registrirana kao kulturno-umjetničko društvo i područje djelovanja KUD-a, sukladno ciljevima, je kultura i glazbeno-scenska umjetnost. KUD je osnovan u cilju njegovanja i očuvanja autohtonog, tradicionalnog višeglasnog pjevanja hrvatske nacionalne baštine, promicanja i unaprjeđenja glazbenog i drugog kulturno-umjetničkog izričaja i stvaralaštva.
Popričali smo s Tihomirom Lasićem, predsjednikom KUD-a, koji nam je ispričao bogate detalje o povijesti klape, omiljenim pjesmama i nastupima, ali i planovima za budućnost.
Kako i kada je nastala klapa Elektrodalmacija?
Krajem 1984. godine društvo je počelo s radom kao muška klapa, većinom sastavljena od radnika Elektrodalmacije koji su svi redom bili istinski zaljubljenici u klapsko pivanje. Prvi umjetnički voditelj je bio prof. Rajimir Kraljević, već tada priznati glazbeni stručnjak i pedagog. Početkom 1985. pri društvu je osnovana i ženska klapa, a već krajem 1985. od članova ženske i muške klape formirana je mješovita klapa i kao takva se održala svih ovih godina. Od 1994. do 2004. umjetnički voditelj je bio maestro Joško Banov, poznati skladatelj, aranžer i producent. Od 2004. do 2010. umjetnički voditelj bio je po drugi put prof. Rajimir Kraljević, a od 2010. umjetnički voditelj klape je prof. Tonči Tranfić.
Iza nas je puno uspješnih nastupa i koncerata na festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, natjecanja vokalnih skupina u višeglasnom pjevanju, nastupa na TV i radiopostajama, više samostalnih koncerata u KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, u HNK Split, Zagreb, Zadar i još mnogo drugih. Ostvarili smo glazbenu suradnju s najpoznatijim estradnim umjetnicima iz Hrvatske kao što su Oliver Dragojević, Zorica Kondža, Toni Cetinski, Vinko Coce, Mladen Grdović, Vanna, Goran Karan, Tedi Spalato, Jacques Houdek, Đani Stipaničev, Nina Badrić i drugi. Izdali smo četiri nosača zvuka: „Pjesme sunca i mora“, „Everygreen stories“, „Stories to remember“ i „Christmas stories“, koji je 2009. bio nominiran za glazbenu nagradu Porin.
Kako ste uopće postali predsjednikom KUD-a i koliko je izazovan taj posao? Što sve uključuje vaš posao u KUD-u?
Predsjednik KUD-a sam od 2013., kada sam na tom mjestu naslijedio članicu klape Milicu Matković. Trenutno sam najstariji član klape i po godinama i po stažu u klapi. Član sam klape od 1985. U svijet klapa ušao sam davne 1983., kada sam počeo pjevati u jednoj muškoj klapi u Splitu, klapi Vatrogasne brigade grada Splita. Kada je ta klapa prestala djelovati, ja sam na nagovor jednog svog prijatelja krajem 1985. došao u klapu ED i od tada sam neprekidno član. 1987. sam se zaposlio u tadašnjoj Elektrodalmaciji Split, a trenutno radim u Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava, dijelu HEP grupe.
Biti predsjednik KUD-a je prije svega časna dužnost. Rad predsjednika klape nije posebno složen niti kompliciran. U donošenju odluka koje se odnose na program i plan rada sudjeluju svi članovi i odluke se donose dogovorom svih. Svi članovi svojim radom doprinose promociji klape, u organizaciji i ugovaranju nekih putovanja i nastupa, odabiru pjesama koje će klapa pripremati i uvježbavati i sl. Klapa trenutno broji pet ženskih članica i četiri muška člana. Naravno da smo otvoreni za sve zainteresirane pjevačice i pjevače koji bi voljeli i htjeli pjevati u klapi.
Ipak, najvažnije je svake godine osigurati financijska sredstva kako bi se planirani program rada u tekućoj godini mogao ostvariti. Tu imamo veliku potporu HEP-a, našeg dugogodišnjeg sponzora, na čemu smo posebno zahvalni.
Koliko često klapa ima probe i kako se priprema za koncerte?
Klapa ima dvije probe tjedno u trajanju od sat i pol, a prije nekih važnijih i zahtjevnijih nastupa probe znaju biti i svaki dan. Pripreme za nastupe i koncerte vjerojatno su iste kao i kod većine klapa, potrebno je dosta puta ponoviti neku pjesmu ili cijeli repertoar kako bi se dobilo na sigurnosti i točnosti u izvođenju i apsolutnom poznavanju melodije i teksta. Mi najveći dio repertoara izvodimo uz instrumentalnu pratnju, ali često prije nastupa održimo probu i pjesme pjevamo a capella, što doprinosi još većoj sigurnost u izvedbi.
Koja je vaša omiljena klapska pjesma?
Teško je izdvojiti jednu ili nekoliko pjesama za koje mogu reći da mi je najdraža ili su mi najdraže. Postoje pjesme koje su ostale u sjećanju, a vezane su uz neki zapažen nastup klape, volim neke klapske pjesme u izvedbi drugih klapa. Tu su svakako pjesme u a capella izvedbi, obrade starih pjesama ali i one nove napisane i izvedene uz instrumentalnu pratnju. Mogu reći da su mi posebno drage izvedbe i način pjevanja klape Trogir, Oktet DC, Ošjak, Maestral, u kojima poseban i prepoznatljiv pečat daju prvi tenori. Od novijih klapa tu su svakako kaštelanski Cambi s prvim tenorom, mojim prijateljem i bivšim klapskim kolegom Špirom Jurićem, Fortunal iz Rijeke, Šufit. Volim čuti i obrade starih pjesama u klapskoj izvedbi: Bodulska balada, Cvijet čežnje, Kapetane moj, Ludo more, Konoba i još neke. Naravno, na kraju ovog nabrajanja teško je zaobići klape Intrada, Maslina, Rišpet, Cambi, Contra i ostale koje su na hrvatskoj glazbenoj sceni svojim hitovima već sada ostavili dubok trag.
Stoji ono pitanje koje se provlači u posljednje vrijeme i koje klapski zaljubljenici postavljaju jedni drugima, je li pjevanje a capella jedini način koji se može nazvati klapsko pjevanje i svrstavati uz klape kao izvorno i autohtono ili možemo pod taj pojam staviti i sve one nove skladane pjesme i obrade starih pjesama izvedenih uz instrumentalnu pratnju. Na to pitanje sigurno nećemo dobiti isti odgovor jer „ukusi su različiti i o njima se ne raspravlja“.
Koji vam je nastup ostao u posebnom sjećanju i zašto?
Klapa Elektrodalmacija je u svom dosadašnjem radu imala niz uspješnih nastupa, samostalno i zajedno s nekim od najvećih imena hrvatske estradne scene. Meni osobno, jedan od najdražih je svakako nastup s Vinkom Cocom u Splitu, na stadionu Poljud, na koncertu „Ne damo te pismo naša“ pred petnaest tisuća ljudi. Ne može se zaboraviti onaj osjećaj kad smo zapjevali pjesmu „Kada umren umotan u bilo“, atmosfera je bila kao da Hajduk igra finale Lige prvaka. To je bilo nezaboravno.
I za kraj, kakvi su planovi klape za budućnost?
Planovi klape u budućnosti su u prvom redu da do kraja godine održimo koncert u Zagrebu povodom obilježavanja 35 godina rada. Želja nam je da naši prijatelji i radne kolege iz HEP-a opet imaju priliku vidjeti nas i čuti nakon nekoliko godina. Svakako ćemo nastaviti s dosadašnjim načinom rada, raditi obrade stranih i domaćih hitova i što više nastupati. Imamo poziv iz Argentine da sljedeće godine na jesen posjetimo naše iseljenike u Buenos Airesu i Rosariu. Prihvatili smo poziv, ali to će najviše ovisiti o tome hoćemo li moći osigurati financijska sredstva.
