Lepoglavska čipka je među najcjenjenijima u Europi, a od 2009. godine nalazi se na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine. Kako je nastala i zbog čega je posebna, saznajte u nastavku.
podržava
Osnutkom pavlinskog samostana u Lepoglavi, kreće i kulturni i znanstveni razvoj grada. Naime, pavlini osnivaju prvu javnu gimnaziju u Hrvatskoj 1582. godine. Također pokreću i studij filozofije i teologije 1656. godine, a status prvog hrvatskog sveučilišta dobivaju 1674. godine.
Osim toga, pavlini u Lepoglavu donose i poznatu čipku, čiji se izvorni način izrade održao i danas! Seoske žene su prihvatile i nastavile čipkarsko umijeće, ali tek su krajem 19. stoljeća prepoznati puni potencijal i posebnost čipke. Osoba zaslužna za popularizaciju lepoglavske čipke je Zlata pl. Šufflay. Ona je uspjela organizirati izradu čipke i oplemeniti je narodnim motivima. Zlatin rad, nakon Prvog svjetskog rata, nastavlja Danica Brössler, koja organizira tečajeve, radionice i otvara školu čipkarstva. Razdoblje između dva svjetska rata bilo je zlatno doba čipke u Lepoglavi. Izrada čipke pretvorila se u izvor zarade jer se čipka prodavala na brojnim sajmovima i izložbama u Hrvatskoj i Zapadnoj Europi. U tom razdoblju lepoglavska čipka potvrđuje svoju vrhunsku kvalitetu i osvaja odličja na izložbama u Parizu i Berlinu.
Zbog Drugog svjetskog rata čipkarska škola prestaje s radom, no čipkarska tradicija se ne prekida. U novije vrijeme čipkarstvo ponovno dobiva na popularnosti. Tako se nakon više od 70 godina opet u Lepoglavi otvara Srednja čipkarska škola, a čipka se nameće kao jedinstven hrvatski proizvod. Dok je lepoglavska čipka prije bila uobičajen ukras na stolnjacima ili posteljini, danas je ona luksuzan suvenir i nekim komadima se cijene penju i do 70.000 kn. Sve ovisi koliko ljudi sudjeluje i koliko se sati utroši na izradu jednog suvenira.
Zbog čega je posebna?
Tehnika kojom se izrađuje jest čipka na batiće. U izradi se koristi okrugli tvrdi jastuk i parni broj drvenih batića. Preko iscrtanoga predloška se slaže laneni ili pamučni konac bijele ili bež boje i polako nastaju geometrijski i stilizirani ornamenti. Od motiva se najčešće izrađuju stazice, pužići, tulipani, ruže, jaglaci, hrastov list, cvjetići, bršljan, loza, djetelina, lav, leptir, ptica, orao i još mnogi drugi.
Od 1997. godine u Lepoglavi se održava Međunarodni festival čipke kojim se želi promovirati tradicija lepoglavskog čipkarstva. Festival surađuje s drugim čipkarskim središtima u Hrvatskoj i Europi te se putem izložbi, radionica i predavanja želi istaknuti važnosti kulturne baštine. Također, od 2003. godine djeluje Zadruga lepoglavske čipke koja se brine o očuvanju lepoglavske čipke.
I ovoga rujna će Lepoglavci tradicionalno organizirati Međunarodni festival čipke, a tema ovogodišnjeg festivala je Bajkovita kraljevska čipka. Svratite na festival od 13. rujna do 15. rujna u Lepoglavu te uživajte u čarima ovoga lepoglavskog, ali i hrvatskog etnografskog blaga.
