Otkad postoje ljudi postoji i ples. U početku su to bili plemenski plesovi inspirirani prirodom. Pokreti su bili usko povezani s ritualima kojima su ljudi pokušali dozvati kišu ili bogatiji urod. Kako smo od neritmičnih sekvenci došli do baleta, plesne forme koja se temelji na strogoj tehnici? Pročitajte u nastavku.
O baletu
Klasični balet osniva se na čistoj tehnici – pet pozicija nogu, rotacija iz kukova, otvorenost nogu do 180 stupnjeva. Ova plesna umjetnost ima određen broj figura i pokreta, a koreografije slažu i kombiniraju te specifične elemente na drugačiji način. Brojni baleti, nastali prije stotinu ili više godina, zadržali su izvorni oblik i danas s minimalnim izmjenama u koreografiji.
16. stoljeće
Prvo spominjanje baleta imamo početkom 16. stoljeća u Italiji. Balletti, kako se zvao ples, bio je varijacija na društvene plesove toga doba prilagođene pozornici. Neki od njih razvili su se iz dvorskih događanja, dok su drugi nastali iz pučkih srednjovjekovnih zabava.
Dvorski spektakli bili su bogata kombinacija pjesme, poezije i mitologije, a uvijek bi završavali velikim i svečanim plesom. Publika bi zabavu pratila s galerija pa se posebna pozornost davala pravilnim formacijama. Ballette su pratile i pisane upute koje su imale točno određen broj izvođača i način na koji izvode ples. Početkom 17. stoljeća te upute postaju sve detaljnije te uz ilustracije opisuju pravilan položaj stopala na početku koraka kao osnove iz koje se razvilo pet pozicija klasičnog baleta.
Ballette su izvodili amateri stoga su koreografi, svjesni ograničenja, osmišljavali jednostavne korake koje bi zatim povezivali u kompliciranije sekvence kako bi plesovi bili zanimljivi publici.
17. stoljeće
Mnogima je nepoznata činjenica da je Luj XIV. bio najčuveniji plesač 17. stoljeća. Za njega su balete radili veliki umjetnici poput Jeana Baptista Lullyja i Molièra. Za vrijeme Lujeve vladavine osnovana je Kraljevska plesna akademija te je napravljen prvi korak prema profesionalizaciji baleta. U početku su plesači bili samo muškarci, a krajem 17. stoljeća pojavljuju se i prve žene u baletu.
18. stoljeće
U 18. stoljeću sve se veći naglasak stavlja na otvorenost te u prvi plan dolaze pokreti. Skokovi i piruete postaju sve češći elementi u koreografijama, a bit plesa postaje njegova ekspresivnost. Skraćuju se i suknje balerina kako bi lakše izvodile skokove, a cipele gube petu radi čvršćeg odraza prije skoka. Nastaje i „Ballet d’action“, balet bez riječi, jer se smatraloda je pokret dovoljan za prepričavanje priče.
19. stoljeće
Godine 1832. postavlja se balet „La Sylphide“ koji se izvodi i danas. U 19. stoljeću balerine dolaze u prvi plan, a njihovim gracioznim pokretima i plesom na vrhovima prstiju pokušava se postići dojam da lebde. Najveći centri baleta bili su u Italiji, Francuskoj, Engleskoj i Rusiji. U drugoj polovici stoljeća nastaju tri baleta na glazbu Čajkovskog – „Labuđe jezero“, „Trnoružica“ i „Orašar“ koji su i danas najpopularniji baletni komadi te su dio repertoara svakog baletnog ansambla.
20. stoljeće
Sergej Djagiljev osniva 1909. godine baletnu trupu Ballets Russes i uvodi niz inovacija u baletno djelovanje i performanse. Surađuje s najboljim koreografima i skladateljima toga doba, a često angažira i poznate umjetnike koji dizajniraju scenografiju ili kostime.
Počinje se njegovati slobodniji i antiakademski oblik scenskog plesa, a preteče takve ekspresije bili su plesačica I. Duncan i plesač É. Jaques-Dalcroze.
Balet u Hrvatskoj
„Vila lutaka“ bio je prvi cjelovečernji balet postavljen na zagrebačku scenu. Samo dvije godine kasnije (1894.) HNK osniva stalnu Operu dodajući joj i baletnu grupu. Iste godine se obnavlja izvedba „Vile lutaka“ te se postavljaju „Coppélia“ i „Giselle“. Razvoj baleta koji se tada dogodio u Zagrebu potaknuo je kazališta iz Splita, Rijeke i Osijeka da osnuju svoje baletne ansamble.
Prateći strujanja na europskoj sceni već se od 1930. godine i u Hrvatskoj javljaju moderni plesovi kao kontrast klasičnom baletu te se u sljedećih nekoliko desetljeća u Zagrebu osnivaju privatne škole modernog plesa, ritmike i stepa.
podržava HEP
Ne propustite novu baletnu sezonu 2019./2020. te provjerite rasporede Narodnih kazališta diljem Hrvatske koja pripremaju mnogo poslastica za nadolazeće mjesece.
Mi vam preporučujemo da ne propustite Međunarodni festival Sanktpeterburške kazališne sezone u zagrebačkom HNK, gdje 14. 9. možete doživjeti „Solaris“, balet u dva čina te upoznati suvremenu plesnu umjetnost Sankt Peterburga. Više pogledajte na službenim stranicama HNK.
